Imate li za baciti puno ostataka od kuhane hrane, za vas je pogodna fermentacija biootpada. Ako ste pak spretni i odvažni, zašto ne biste pokušali proizvesti vlastiti bioplin?

FERMENTACIJA

Fermentacija biootpada je dobra metoda za zbrinjavanje otpadaka od kuhane hrane, manjih kostiju, te ostalog kuhinjskog otpada (popis primjerenog i neprimjerenog biootpada za fermentaciju nalazi se niže u tekstu).

Naravno, ne mogu propustiti priliku da barem uzgred ne postavim pitanje ZAŠTO uopće imate kuhane hrane za bacanje? Ali recimo da vas u ovom trenutku neću gnjaviti s time. Iako, valja spomenuti da se i u Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. spominju izobrazno-informativne mjere koje uključuju teme poput: pametne kupnje, planiranja obroka, iskorištavanje ostataka… No doista, (od)bačena hrana je opširna tema za sebe koja zahtjeva zaseban osvrt!

Fermentacija se izvodi u manjim posudama (cca 20 L) s poklopcem koji ne propušta kisik. Biootpad koji se ubacuje u kantu posipa se mješavinom koja se sastoji od mekinja, melase i mikroorganizama. Obično je to kombinacija sljedećih mikrića*: kvasci, bakterije mliječno-kiselog vrenja, fotosintetski organizmi, aktinomicete i enzimno aktivne gljive. Fermentacija je gotova nakon 15 dana do 3-4 tjedna (zavisno o metodi).

Prilikom fermentacije nastaje tekuće gnojivo koje se može iskoristiti za zalijevanje biljaka (razrijeđeno s vodom u omjeru 1:200).

Ova metoda je u svijetu poznata pod imenom Bokashi, a kod nas se može nabaviti komercijalni proizvod koji se zove Organko (u čijim uputama ćete pronaći i neke netočne informacije o kompostiranju). No, moguće je napraviti i svoju kantu te razviti odgovarajuće (autohtone!) mikroorganizme uz pomoć LAB (Lactobacillus) ili IMO (Indigenous Microorganisms) metode.

KAKO?

Kupite Organko (dolazi s uputama) ili googlajte LAB, Bokashi, IMO metodu (ili pričekajte novi post na tu temu, ili pak dogovorite konzultacije).

U svakom slučaju, vjerojatno će vam biti potrebne dvije kante; dok se jedna fermentirana, punite drugu.

Što s procjednom vodom punom nutrijenata? Razrijedite ju dodatno s vodom (bez klora, molim!) i zalijete cvijeće ili poklonite prvom vrtlaru kojeg znate!

A što s fermentiranim biootpadom? Možete ga odnijeti do obližnje katne za odlaganje biootpada. No, još je bolje ako ga odnesite na vikendicu i ubacite u kompostnu hrpu da se razgradi do kraja. Možete ga zakopati i u zemlju (30 cm će biti dovoljno), pokloniti prvom vrtlaru kojeg znate ili donirati u neki gradski vrt!

ŠTO SE MOŽE, A ŠTO NE MOŽE FERMENTIRATI?

Fermentirati MOŽETE: ostatke voća i povrća, skuhanu hranu, kuhano i sirovo meso, sir, ribe, jogurt, jaja, manje kosti, kruh, talog kave, vrećice čaja, uvenulo cvijeće, manje količine papirnatih ubrusa ili salveta.

Fermentirati NE MOŽETE: tekućine kao što su ocat, sok, mlijeko, ulje, voda, te velike kosti, životinjski izmet, papir.

Kao što se da primijetiti, prilikom fermentacije biootpada nije potrebno ubacivati ‘smeđe’ sastojke (o tome što su ‘smeđi’ sastojci pročitajte više u članku: KUĆNO KOMPOSTIRANJE).

 

ANAEROBNA DIGESTIJA

Biodigestija je opširna tema i tehnički izazovnija metoda za izvesti, no ako vas doista zanima preporučam da pročitate vrlo praktičan i sažet “Priručnik za izradu kućnog biodigestora” kojeg je napisao Ivan Zoković u sklopu edicije Zeleni alati udruge Zelena mreža aktivističkih grupa – Z.M.A.G. Priručnik možete besplatno skinuti u .pdf formatnu na stranici www.zmag.hr pod ‘Publikacije’.

 

O kompostiranju i kako bez mirisa ‘čuvati’ biootpad u stanu/kući do odlaganja u za to predviđenu kantu, pročitajte u članku: KUĆNO KOMPOSTIRANJE

Za sva dodatna pitanja i nedoumice slobodno se obratite putem kontak obrasca.

 

*mikrići – od milja skovana skraćenica za mikroorganizme; skupni naziv za raznovrsne mirkoskopski sitne organizame (bakterije, arheje, gljive, protiste); mirkobi

 

 

Related Articles

Recite mi što mislite

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *